Klikom na "Prihvati sve kolačiće" pristajete na pohranjivanje kolačića na vašem uređaju kako biste poboljšali navigaciju na web stranici, analizirali korištenje stranice i pomogli u našim marketinškim ciljevima. Pogledajte našu Politiku kolačića za više informacija. Također možete Za više informacija o politici osobnih podataka.
Ostale djelatnosti
Ostale djelatnosti

EEG snimanje

Prikaz magnetskih slika u poliklinici za neurologiju i psihijatriju | Kocijan/ Hercigonja

EEG snimanje

Elektroencefalografija je neinvazivna, bezbolna dijagnostička metoda za ispitivanje aktivnosti mozga. Metoda se temelji na registraciji električnih potencijala mozga koji se registriraju u formi valova. Analizira se frekvencija valova u jednoj sekundi, njihov oblik i amplituda. Svako odstupanje od normale ima svoje određeno dijagnostičko značenje.

Elektroencefalografsko ispitivanje možemo podijeliti na dva dijela: na neurološki i neuropsihološki dio.

Neurološki dio

U neurološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Na neurološki dio EEG ispitivanja šalju se pacijenti kod kojih je na temelju anamneze i kliničke slike postavljena sumnja na epilepsiju i druge poremećaje svijesti, glavobolju, tumore mozga, ozljedu glave sa mogućom ozljedom mozga, krvarenja u mozgu, krvarenja ispod i iznad moždanih ovojnica, poremećeno održavanje ravnoteže, upale mozga i moždanih ovojnica, poremećaj spavanja, praćenje primijenjene terapije i neki metabolički poremećaji.

Neuropsihološki dio

U neuropsihološkom dijelu vrše se ispitivanja za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike. Analizira se promjena frekvencije i amplituda EEG valova tijekom snimanja. Neuropsihološki dio EEG-a temelji se na saznanju da svaki psihički podražaj koji može biti vanjskog ili unutarnjeg uzroka (u čovjeku) ima svoj korelat u mozgu, koji se manifestira u elektroencefalogramu tijekom snimanja.

Na ovaj dio EEG-a šalju se pacijenti s psihičkim poremećajima: poremećaj pažnje, poremećaj koncentracije, ADHD, neurotski poremećaji i poremećaj motorike kod onih ispitanika kod kojih je objektivni neurološki nalaz u granicama normale. Nalaz neuropsihološkog dijela EEG-a omogućava nalaženje uzroka psihičkih poremećaja i u korelaciji sa psihološkim nalazom omogućava sigurnije postavljanje dijagnoze, a time i poduzimanje adekvatne terapije.

Za potrebe psihološke i psihijatrijske dijagnostike potrebno je uz neuropsihološki dio obavezno učiniti neurološki dio EEG ispitivanja zbog mogućih postojanja organskih promjena u mozgu koje mogu izazvati psihičke poremećaje.

Kada je korisno raditi EEG:

  • kod sumnje na epilepsiju te kod praćenja terapije epilepsije
  • kod upala mozga (meningitisa i encefalitisa)
  • kod tumora mozga, povrede mozga
  • demencije
  • praćenja komatoznih stanja te potvrde moždane smrti
  • poremećaja spavanja, npr. narkolepsije

U dijagnostičke svrhe može se višekratno ponavljati i na taj način pratiti promjene funkcionalnog stanja živčanog sustava mozga. Pretraga je bezbolna i neinvazivna.

“Od dijagnostičke vrijednosti kod glavobolja a osobito dijagnostičko značenje, EEG pretraga ima kod epilepsije, encefalopatija različitog uzroka, demencije kao i drugih neuroloških poremećaja.”

prim.dr.sc. Božidar Faber, neuropsihijatar